Sinagoga u Praškoj ulici

Počnite lekciju s uvodom u značenje religijske tradicije za učenike u njihovim vlastitim životima postavljajući im sljedeća pitanja:

• Što je to molitva?
• Jeste li se ikad molili? Ako da, kada?
• Možete li opisati osjećaj koji povezujete s molitvom?
• Gdje se molite? Molite li molitve iz molitvenika ili molite vlastite molitve?
• Poznajete li ljude koji dolaze na mjesto gdje se vi molite?
• Molite li u grupi ili sami za sebe?
• Koji je vaš najomiljeniji blagdan? Koji su simboli tog blagdana?
• Koje druge vjere, osim vaše, poznajete?
• Koji im je simbol?
• Navedite jedan primjer kršćanskog simbola.
• Je li vam poznat bilo koji simbol židovske vjere?

Recite učenicima da će u ovoj lekciji učiti o židovskoj zajednici koja je živjela u Zagrebu prije holokausta. 
Pokažite učenicima fotografiju središta Zagreba i usredotočite se na Prašku ulicu. Tražite od učenika da vam pokažu mjesto gdje misle da je stajala židovska sinagoga. Pokažite učenicima fotografiju Praške ulice prije rata na kojoj se može vidjeti zagrebačka sinagoga. Onda dajte svakom učeniku fotografiju sinagoge. Istražite sinagogu zajedno s vašim učenicima; obratite pozornost na strelice koje opisuju različite karakteristike sinagoge.

Sinagoga u Praškoj ulici

Recite učenicima da je zagrebačka sinagoga uništena tijekom Drugog svjetskog rata.
Njihov zadatak je da ju ponovno izgrade. Budući da možda nisu upoznati sa svim pojmovima sa liste (dolje), morat će istražiti i proučiti njihovo značenje.

Popis pojmova:

1. izgradnja, bima, rabin, talit, židovski molitvenik(sidur), identitet
2. aron hakodesh, podij za orgulje, mezuza, Magen David, Židovi u Hrvatskoj
3. Tora, galerija za žene, sjedeća mjesta, menora, hebrejski , identitet
4. pročelje sinagoge, zajednica, posebni ukrasi, Židovi u Hrvatskoj

Informacije o ovim pojmovima mogu se naći na Internetu, u lokalnim knjižnicama i enciklopedijama. Uz ovu nastavnu jedinicu dodana su objašnjenja o svakom navedenom pojmu koja se mogu koristiti kao potvrda prikupljeni informacijama ili kao izvor za učenje. Predlažemo da potičete učenike da najprije sami istražuju. Razgovarajte o mogućim prednostima ili nedostacima svakog izvora. Na primjer, objasnite učenicima da iako je Internet nepregledan virtualni izvor informacija, u isto vrijeme, nisu sve informacije koje se mogu naći na Internetu ujedno i provjerene. Bili bi dobro da uvijek dvaput provjeriti sve informacije do kojih dođu.

Učenici će izvijestiti o prikupljenim podacima. Provedite završnu raspravu o glavnim obilježjima (simbolima) nađenim u sinagogi. Učenici također mogu nacrtati ili napraviti model «nove» stare sinagoge. Podijelite svoja iskustva sa suradnicima u Međunarodnoj školi za poučavanje o holokaustu u Yad Vashemu na europe@yadvashem.org.il.

Za dodatne informacije pročitajte prilog o Sinagoga - simbol sudbine zagrebačkih Židova [1], [2].

odijelite razred u četiri grupe i dajte im sljedeća svjedočenja. Zamolite učenike da ih pročitaju i odgovore na pitanja koja se nalaze ispod teksta svjedočanstva.

Ruth Gat

"Bili smo židovska obitelj, ne religiozna, čak niti tradicionalna, već cionistička obitelj. Naravno, slavili smo židovske blagdane. Ja, na primjer, nisam išla u školu u vrijeme blagdana, jer su židovska djeca imala na to pravo. Na primjer, sjećam se, da u vrijeme Pasha . Praznika koji traje sedam dana, nisam htjela toliko izostajati iz škole, pa sam ipak išla. Ali nisam učila. Išla bih na nastavu, ali samo kao promatrač, da budem prisutna, tako je to bilo, to bilo je moguće. Zagrebačka sinagoga, koja više ne postoji, bila je uništena , sjećam se .. Fantastično, najljepše razdoblje bilo je u vrijeme blagdana Šavuot, sjećam se da je sinagoga bila ukrašena, prepuna cvijeća i zelenog bilja, i djeca su poslana u sinagogu s cvijećem, i mene su poslali zajedno s drugom djecom. Ja sam bila jako sramežljiva djevojčica, ali tamo je atmosfera bila puna sreće i veselja, zbog koje sam se dobro osjećala, toga se sjećam. I nakon rata, kad smo smjeli izaći , došla sam na to mjesto, to je bio centar grada, ali umjesto sinagoge, mogli ste vidjeti ogradu, načinjenu od dasaka kako se ne bi ništa vidjelo, zato što tamo nije bilo više ničega, uništili su sinagogu."

Vera Levi (Miler)

"Djed je već bio u Hrvatskoj. Pradjed je došao iz Austro-Ugarske Monarhije u Hrvatsku i tamo je rođen moj djed. Moj se djed preselio u Zagreb. Moj je otac već rođen u Zagrebu, išao je u židovsku školu. I ja sam išla u istu školu. Moja majka je iz dijela Hrvatske koji se zove Slavonija. Svi su oni zaista bili iz Hrvatske. 
Moje je djetinjstvo bilo normalno, veselo djetinjstvo, dobro djetinjstvo. Planinarili smo. Tijekom ljeta smo boravili na obali ili u Sloveniji. Vrijeme je ugodno prolazilo. Bile su to lijepe godine.
Moji su roditelji bili Židovi po nacionalnosti, ne tradicionalisti, moj dom nije bio tradicionalistički . Ali sve sam znala, i moji roditelji također. U takvoj sam atmosferi odrastala. Naravno, postojala je sinagoga, ali ne u vjerskom aspektu već više tradicionalnom.
Bila sam premlada da bih imala ikakve veze s članovima zajednice. Ali poznavala sam ravnatelja škole dr.Margela...i dr. Morrisa Levija, koji je bio učitelj vjeronauka i dr. Shmuel Romana koji je također bio učitelj u školi.
Na židovskom vjeronauku smo učili čitati hebrejska pismo i čitali smo iz Tore. U hrvatskoj školi učili smo o Bibliji. To je bila lekcija. Učili smo sve biblijske priče na hrvatskom ne na hebrejskom.
Na hebrejskom smo učili književnost ...Imali smo i učitelja židovskog pjesništva, on je bio kantor (u sinagogi) i predavao nam je. ...I postojala je (ta) predivna sinagoga, u vrijeme važnih blagdana, mi smo se igrali u dvorištu sinagoge. Naravno, odrasli su se molili u sinagogi. Ono čega se sjećam su noć Roš Hašane i Jom Kipura. Hanuka! To je za mene bio blagdan..."

Dr. Zeev Nir

"U Zagrebu je postojala vrlo aktivna židovska zajednica, i postojala je židovska škola ali ja nisam išao u nju, iako smo živjeli bliže židovskoj školi nego školi koju sam pohađao. Moja obitelj je bila potuno asilimlirana. Moj otac nije bio cionist, niti itko drugi u mojoj obitelji, osim jednog ujaka, koji je bio cionist i govorio je neobičnim jezikom (hebrejskim), koji tada nitko nije razumio. Na Jom Kipur su postili i išli u sinagogu."

Ephraim Cohen

"Sa šest godina kreno sam u židovsku školu u židovskoj zajednici i bio sam dobar učenik. Odgajani smo u duhu sekularizma... 
Nismo bili religiozni, ali bilo je stvari iz židovske vjere koje su se zadržale u našem domu. Moj je otac, sjećam se, postio za Jom Kipur, i sjećam se da me poveo u Veliku sinagogu za vrijeme blagdana. Išao sam u sinagogu s ocem. Otac je imao rezervirano mjesto za sebe . Platio ga je. Tako sam odgajan, hoću reći, svakako u židovskoj atmosferi, ali ne ortodoksnoj. Moj je otac bio dobročinitelj zajednice."

Iris Reilich

"Zajednica u našeg gradu nije bila velika. Bila je vrlo topla i svi su se članovi osjećali povezani jedni s drugima. Sastanci Židova održavali su se u sinagogi, gdje je moj djed bio aktivist i cionist. Ja sam, kao dijete u to vrijeme, posjećivala sinagogu zajedno sa roditeljima. Nismo bili religiozni, ali život se kretao oko sinagoge. Moglo bi se reći da jugoslavenska židovska zajednica nije bila baš religiozna.Bila je to zajednica koja se osjećala židovskom i slavila je židovske blagdane. Svaki blagdan, išli bismo u sinagogu ali jedva da smo znali hebrejski."

Dan Singer

"Rođen sam u Zagrebu. Živjeli smo u Martićevoj ulici. To je bila jedna od glavnih zagrebačkih ulica. Sjećam se zagrebačke sinagoge a znamo da od te krasne sinagoge nije ništa ostalo. Nismo bili religiozni ali smo naravno išli u sinagogu, naročito onu u Zagrebu, koja je bila poznata po svojoj otvorenosti za svakog čovjeka. Život zajednice u Zagrebu bio je živahan s brojnim ustanovama koje su se bavile zajednicom, dobrotvornim radom i obrazovanjem. Imam i fotografiju sa Purima. Išli bismo u sinagogu lijepo obučeni. Bila je to monumentalna sinagoga, sjećam je se kao takve iako takva možda i nije bila, s golemim svetištem i odjeljkom za žene, s balkonima svuda naokolo i s muškarcima koji se dolje mole. Tamo je bila i plesna dvorana. Bio je to centar, pravi centar u kojem bi se ljudi sastajali iz različitih razloga. Imala je raznovrsne institucije, u njoj se podučavao hebrejski i drugi predmeti… Sjećam se samo toga da mi je majka rekla kako je sinagoga uništena, i ne samo to - da su nabavljeni posebni strojevi kako bi se njezino kamenje pretvorilo u prašinu…"

Neobavezno: Ako je moguće, preporučljivo je da pozovete jednog preživjelog svjedoka holokausta da priča vašim učenicima. Zamolite svojeg gosta da priča o životu prije holokausta. Zajedno sa svojim učenicima pripremite popis pitanja koja bi željeli postaviti gostu.

• Na koji je način sinagoga bila uključena u život svjedoka?
• Pokušajte odrediti koje je vrste potreba njemu/njoj sinagoga zadovoljavala u odnosu na sljedeće aspekte: identitet, vjera, zajednica.
• Kako je na nju/njega utjecalo uništenje sinagoge?
• Što je, prema vašem mišljenju, mogao biti razlog iz kojeg su ustaše željele uništiti sinagogu?
• Kako biste se vi osjećali da vam unište vaš simbol vjere?
• Kakvo je vaše općenito mišljenje o uništavanju vjerskih ili etničkih simbola?

Neobavezno: Zatražite od učenika da prošire svoje istraživanje na druge sinagoge u Europi prije Drugog svjetskog rata. Može predložiti sljedeće zajednice: Krakov, Vilnius, Bratislava.

Da biste napravili rezime provedite raspravu postavljajući sljedeća pitanja:

• Što je zajedničko različitim sinagogama?
• Na koji se način one razlikuju?
• Nakon učenja o sinagogama koja je, po vašem mišljenju, uloga sinagoge u svijetu Židova?