Friends  |  Press Room  |  Contact Us

The International School for Holocaust Studies

Sinagoga u Praškoj ulici

Nastavnu jedinicu

Sadržaj:

Razlozi

Ova lekcija pruža učenicima mogućnost da steknu saznanja o životu Židova u Zagrebu prije holokausta. Učenici će u ovoj lekciji proučavati židovski simbolizam i tradiciju. Saznat će o postojanju zagrebačke zajednice i njenim jedinstvenim karakteristikama u kontekstu židovskog svijeta. Učenje o životu Židova prije holokausta od vrlo je velike važnosti za daljnje proučavanje nacističke ere i holokausta. Samo ako se shvati u kolikoj su mjeri Židovi bili dio Europe i europske kulture može se povezati ubojstvo ljudskih bića za vrijeme holokausta i ne samo što se tiče broja žrtava. Nadalje, predstavljajući učenicima tu blistavu židovsku zajednicu pomoći ćete im da dožive židovski narod ne samo kao žrtvu već i aktivne i angažirane stanovnike Hrvatske.

Zagrebačku sinagogu srušile su ustaše u razdoblju između jeseni 1941. i proljeća 1942. U to su vrijeme hrvatski Židovi bili proganjani i ubijani. Mi, kao pedagozi, nemamo načina da promijenimo tijek povijesti ili ispravimo učinjene pogreške, ali imamo priliku da na neki način pozitivno utječemo i poboljšamo budućnost. Nastavnim planom ove lekcije pred sebe postavljamo izazove takvim shvaćanjem. Slušajući svjedočenja hrvatskih Židova, mi ćemo simbolički ponovno izgraditi zagrebačku sinagogu s našim učenicima i po mogućnosti steći bolje razumijevanje onoga što je izgubljeno.

Ciljevi
  • Učenici će naučiti značenje židovskog simbolizma.
  • Učenici će se bolje upoznati s hrvatskim Židovima prije Drugog svjetskog rata.
  • Učenici će naučiti o jedinstvenim karakteristikama manjina.
  • Učenici će pročitati svjedočenja i raspravljati o važnosti korištenja različitih izvora.
Postupci
Prvi dio

Počnite lekciju s uvodom u značenje religijske tradicije za učenike u njihovim vlastitim životima postavljajući im sljedeća pitanja:

  • Što je to molitva?
  • Jeste li se ikad molili? Ako da, kada?
  • Možete li opisati osjećaj koji povezujete s molitvom?
  • Gdje se molite? Molite li molitve iz molitvenika ili molite vlastite molitve?
  • Poznajete li ljude koji dolaze na mjesto gdje se vi molite?
  • Molite li u grupi ili sami za sebe?
  • Koji je vaš najomiljeniji blagdan? Koji su simboli tog blagdana?
  • Koje druge vjere, osim vaše, poznajete?
  • Koji im je simbol?
  • Navedite jedan primjer kršćanskog simbola.
  • Je li vam poznat bilo koji simbol židovske vjere?

Recite učenicima da će u ovoj lekciji učiti o židovskoj zajednici koja je živjela u Zagrebu prije holokausta.
Pokažite učenicima fotografiju središta Zagreba i usredotočite se na Prašku ulicu. Tražite od učenika da vam pokažu mjesto gdje misle da je stajala židovska sinagoga. Pokažite učenicima fotografiju Praške ulice prije rata na kojoj se može vidjeti zagrebačka sinagoga. Onda dajte svakom učeniku fotografiju sinagoge. Istražite sinagogu zajedno s vašim učenicima; obratite pozornost na strelice koje opisuju različite karakteristike sinagoge.

Sinagoga u Praškoj ulici

Pročelje sinagoge

Unutrašnjost sinagoge

Unutrašnjost sinagoge

Recite učenicima da je zagrebačka sinagoga uništena tijekom Drugog svjetskog rata.
Njihov zadatak je da ju ponovno izgrade. Budući da možda nisu upoznati sa svim pojmovima sa liste (dolje), morat će istražiti i proučiti njihovo značenje.

Napomena za učitelje

U židovskom svijetu postoji mnogo različitih sinagoga, koje predstavljaju različite židovske struje. Neke ortodoksne sinagoge, tip sinagoga koji je bio najrašireniji (najprisutniji) sve do 19.stoljeća, jako se razlikuju od zagrebačke sinagoge. Orgulje se npr. mogu naći u modernoj reformiranoj sinagogi, ali gotovo nikad u ortodoksnoj, jer ortodoksni Židovi ne sviraju instrumente na Šabat i za blagdane.

Popis pojmova:

  1. izgradnja, bima, rabin, talit, židovski molitvenik(sidur), identitet
  2. aron hakodesh, podij za orgulje, mezuza, Magen David, Židovi u Hrvatskoj
  3. Tora, galerija za žene, sjedeća mjesta, menora, hebrejski , identitet
  4. pročelje sinagoge, zajednica, posebni ukrasi, Židovi u Hrvatskoj

Informacije o ovim pojmovima mogu se naći na Internetu, u lokalnim knjižnicama i enciklopedijama. Uz ovu nastavnu jedinicu dodana su objašnjenja o svakom navedenom pojmu koja se mogu koristiti kao potvrda prikupljeni informacijama ili kao izvor za učenje. Predlažemo da potičete učenike da najprije sami istražuju. Razgovarajte o mogućim prednostima ili nedostacima svakog izvora. Na primjer, objasnite učenicima da iako je Internet nepregledan virtualni izvor informacija, u isto vrijeme, nisu sve informacije koje se mogu naći na Internetu ujedno i provjerene. Bili bi dobro da uvijek dvaput provjeriti sve informacije do kojih dođu.

Učenici će izvijestiti o prikupljenim podacima. Provedite završnu raspravu o glavnim obilježjima (simbolima) nađenim u sinagogi. Učenici također mogu nacrtati ili napraviti model «nove» stare sinagoge. Podijelite svoja iskustva sa suradnicima u Međunarodnoj školi za poučavanje o holokaustu u Yad Vashemu na europe@yadvashem.org.il.

Za dodatne informacije pročitajte prilog o Sinagoga - simbol sudbine zagrebačkih Židova..

Drugi dio

odijelite razred u četiri grupe i dajte im sljedeća svjedočenja. Zamolite učenike da ih pročitaju i odgovore na pitanja koja se nalaze ispod teksta svjedočanstva.

Ruth Gat

"Bili smo židovska obitelj, ne religiozna, čak niti tradicionalna, već cionistička obitelj. Naravno, slavili smo židovske blagdane. Ja, na primjer, nisam išla u školu u vrijeme blagdana, jer su židovska djeca imala na to pravo. Na primjer, sjećam se, da u vrijeme Pasha . Praznika koji traje sedam dana, nisam htjela toliko izostajati iz škole, pa sam ipak išla. Ali nisam učila. Išla bih na nastavu, ali samo kao promatrač, da budem prisutna, tako je to bilo, to bilo je moguće. Zagrebačka sinagoga, koja više ne postoji, bila je uništena , sjećam se .. Fantastično, najljepše razdoblje bilo je u vrijeme blagdana Šavuot, sjećam se da je sinagoga bila ukrašena, prepuna cvijeća i zelenog bilja, i djeca su poslana u sinagogu s cvijećem, i mene su poslali zajedno s drugom djecom. Ja sam bila jako sramežljiva djevojčica, ali tamo je atmosfera bila puna sreće i veselja, zbog koje sam se dobro osjećala, toga se sjećam. I nakon rata, kad smo smjeli izaći , došla sam na to mjesto, to je bio centar grada, ali umjesto sinagoge, mogli ste vidjeti ogradu, načinjenu od dasaka kako se ne bi ništa vidjelo, zato što tamo nije bilo više ničega, uništili su sinagogu."

Vera Levi (Miler)

"Djed je već bio u Hrvatskoj. Pradjed je došao iz Austro-Ugarske Monarhije u Hrvatsku i tamo je rođen moj djed. Moj se djed preselio u Zagreb. Moj je otac već rođen u Zagrebu, išao je u židovsku školu. I ja sam išla u istu školu. Moja majka je iz dijela Hrvatske koji se zove Slavonija. Svi su oni zaista bili iz Hrvatske.
Moje je djetinjstvo bilo normalno, veselo djetinjstvo, dobro djetinjstvo. Planinarili smo. Tijekom ljeta smo boravili na obali ili u Sloveniji. Vrijeme je ugodno prolazilo. Bile su to lijepe godine.
Moji su roditelji bili Židovi po nacionalnosti, ne tradicionalisti, moj dom nije bio tradicionalistički . Ali sve sam znala, i moji roditelji također. U takvoj sam atmosferi odrastala. Naravno, postojala je sinagoga, ali ne u vjerskom aspektu već više tradicionalnom.
Bila sam premlada da bih imala ikakve veze s članovima zajednice. Ali poznavala sam ravnatelja škole dr.Margela...i dr. Morrisa Levija, koji je bio učitelj vjeronauka i dr. Shmuel Romana koji je također bio učitelj u školi.
Na židovskom vjeronauku smo učili čitati hebrejska pismo i čitali smo iz Tore. U hrvatskoj školi učili smo o Bibliji. To je bila lekcija. Učili smo sve biblijske priče na hrvatskom ne na hebrejskom.
Na hebrejskom smo učili književnost ...Imali smo i učitelja židovskog pjesništva, on je bio kantor (u sinagogi) i predavao nam je. ...I postojala je (ta) predivna sinagoga, u vrijeme važnih blagdana, mi smo se igrali u dvorištu sinagoge. Naravno, odrasli su se molili u sinagogi. Ono čega se sjećam su noć Roš Hašane i Jom Kipura. Hanuka! To je za mene bio blagdan..."

Dr. Zeev Nir

"U Zagrebu je postojala vrlo aktivna židovska zajednica, i postojala je židovska škola ali ja nisam išao u nju, iako smo živjeli bliže židovskoj školi nego školi koju sam pohađao. Moja obitelj je bila potuno asilimlirana. Moj otac nije bio cionist, niti itko drugi u mojoj obitelji, osim jednog ujaka, koji je bio cionist i govorio je neobičnim jezikom (hebrejskim), koji tada nitko nije razumio. Na Jom Kipur su postili i išli u sinagogu."

Ephraim Cohen

"Sa šest godina kreno sam u židovsku školu u židovskoj zajednici i bio sam dobar učenik. Odgajani smo u duhu sekularizma...
Nismo bili religiozni, ali bilo je stvari iz židovske vjere koje su se zadržale u našem domu. Moj je otac, sjećam se, postio za Jom Kipur, i sjećam se da me poveo u Veliku sinagogu za vrijeme blagdana. Išao sam u sinagogu s ocem. Otac je imao rezervirano mjesto za sebe . Platio ga je. Tako sam odgajan, hoću reći, svakako u židovskoj atmosferi, ali ne ortodoksnoj. Moj je otac bio dobročinitelj zajednice."

Iris Reilich

"Zajednica u našeg gradu nije bila velika. Bila je vrlo topla i svi su se članovi osjećali povezani jedni s drugima. Sastanci Židova održavali su se u sinagogi, gdje je moj djed bio aktivist i cionist. Ja sam, kao dijete u to vrijeme, posjećivala sinagogu zajedno sa roditeljima. Nismo bili religiozni, ali život se kretao oko sinagoge. Moglo bi se reći da jugoslavenska židovska zajednica nije bila baš religiozna.Bila je to zajednica koja se osjećala židovskom i slavila je židovske blagdane. Svaki blagdan, išli bismo u sinagogu ali jedva da smo znali hebrejski."

Dan Singer

"Rođen sam u Zagrebu. Živjeli smo u Martićevoj ulici. To je bila jedna od glavnih zagrebačkih ulica. Sjećam se zagrebačke sinagoge a znamo da od te krasne sinagoge nije ništa ostalo. Nismo bili religiozni ali smo naravno išli u sinagogu, naročito onu u Zagrebu, koja je bila poznata po svojoj otvorenosti za svakog čovjeka. Život zajednice u Zagrebu bio je živahan s brojnim ustanovama koje su se bavile zajednicom, dobrotvornim radom i obrazovanjem. Imam i fotografiju sa Purima. Išli bismo u sinagogu lijepo obučeni. Bila je to monumentalna sinagoga, sjećam je se kao takve iako takva možda i nije bila, s golemim svetištem i odjeljkom za žene, s balkonima svuda naokolo i s muškarcima koji se dolje mole. Tamo je bila i plesna dvorana. Bio je to centar, pravi centar u kojem bi se ljudi sastajali iz različitih razloga. Imala je raznovrsne institucije, u njoj se podučavao hebrejski i drugi predmeti… Sjećam se samo toga da mi je majka rekla kako je sinagoga uništena, i ne samo to - da su nabavljeni posebni strojevi kako bi se njezino kamenje pretvorilo u prašinu…"

Neobavezno: Ako je moguće, preporučljivo je da pozovete jednog preživjelog svjedoka holokausta da priča vašim učenicima. Zamolite svojeg gosta da priča o životu prije holokausta. Zajedno sa svojim učenicima pripremite popis pitanja koja bi željeli postaviti gostu.

  • Na koji je način sinagoga bila uključena u život svjedoka?
  • Pokušajte odrediti koje je vrste potreba njemu/njoj sinagoga zadovoljavala u odnosu na sljedeće aspekte: identitet, vjera, zajednica.
  • Kako je na nju/njega utjecalo uništenje sinagoge?
  • Što je, prema vašem mišljenju, mogao biti razlog iz kojeg su ustaše željele uništiti sinagogu?
  • Kako biste se vi osjećali da vam unište vaš simbol vjere?
  • Kakvo je vaše općenito mišljenje o uništavanju vjerskih ili etničkih simbola?

Neobavezno: Zatražite od učenika da prošire svoje istraživanje na druge sinagoge u Europi prije Drugog svjetskog rata. Može predložiti sljedeće zajednice: Krakov, Vilnius, Bratislava.

Napomena za učitelja:

Važno je da predstavite razne sinagoge na različitim mjestima i u različitim vremenskim razdobljima. Toplo se preporučuje da učenici istraže još barem jednu sinagogu.

Da biste napravili rezime provedite raspravu postavljajući sljedeća pitanja:

  • Što je zajedničko različitim sinagogama?
  • Na koji se način one razlikuju?
  • Nakon učenja o sinagogama koja je, po vašem mišljenju, uloga sinagoge u svijetu Židova?
Prilog broj 1 - Izvodi iz leksikona o židovskoj tradiciji

Bima
Postolje na kojem se u sinagogi čita Tora. U modernim, reformističkim sinagogama bima se nalazi u prednjem dijelu, iako se prema tradiciji ono nalazi u središtu sinagoge.

Talit
Talit je molitveni šal od bijelog platna s crnim prugama i resama (cicit). Talit se nosi tijekom jutarnje molitve u tjednu ili na Šabat i na blagdane.

Sidur
Židovski molitvenik. Židovi se mole tri puta na dan te petkom navečer i subotom, židovskim danom odmora na koji se mole i posebne dodatne molitve. Sve se te molitve nalaze u siduru. Židovski molitvenik predstavlja jedinstvo Židova u cijelom svijetu koji su 2000 godina bili raštrkani po Europi, Americi, Africi i Aziji. Svi su Židovi molili i još uvijek mole iz istog molitvenika – sidura. Biblija je izvor i inspiracija sidura.

Aron hakodeš
Sveta arka: ormar u kojem se u sinagogi čuvaju svici Tore. Ona je najsvetiji dio svake sinagoge i tradicionalno je postavljena na istočnom zidu okrenuta prema Jeruzalemu gdje je nekoć stajao Sveti hram. Stajanje dok su vrata aron hakodeša otvorena i dok su svici Tore otkriveni javnosti smatra se činom poštovanja.

Magen David
Davidov štit (pogrešno zvan Davidova zvijezda) je simbol židovskog identiteta. Mnoge sinagoge imaju ovaj simbol na prednjem dijelu čime se označava da je zgrada židovsko svetište.
Nacistička je Njemačka koristila ovaj simbol da odvoji Židove i ponizi ih. Obilježavanje Židova prisiljavanjem da na svojoj odjeći nose Davidov štit izlagalo ih se nasilju i maltretiranju. Isto tako on je postao jedno od sredstava korištenih za izoliranje Židova od ostatka populacije, da bi ih se kasnije moglo deportirati u koncentracijske logore. I u logorima su Židovi bili obilježeni Davidovim štitom.
Danas je Davidov štit simbol Izraela i nalazi se na državnoj zastavi.

Torah
Zapisani zakon Sefer Tore ili Tore sadrži Pet knjiga Mojsijevih i pisan je na pergamentu izrađenom od košer životinje. Pisac (Sofer Stam) pažljivo kopira tekst prema davnoj tradiciji koja određuje oblik slova, posebne ukrase koji se dodaju određenim slovima, veličinu slova i razmake između odlomaka. U Sefer Tori postoji otprilike 245 stupaca, a svaki stupac ima 42 retka. Niti jedno se slovo ne smije doticati, a čak i ako samo jedno slovo nedostaje ili je nejasno, Sefer Tora se neće koristiti dok se to ne ispravi.

Menora
Jedan od najstarijih simbola židovske vjere je menora. To je sedmokraki svijećnjak koji se u davnini koristio u Svetom hramu u Jeruzalemu. Knjiga Exodus sadrži točne upute za izradu menore koja se izrađuje od čistog zlata. Kada su 70. godine prije Krista Sveti hram uništili rimljani, paradirali su držeći menoru da bi pokazali svoju pobjedu, prizor koji je izrezbaren na poznatim Titusovim vratima u Rimu. Većina, ako ne i sve sinagoge imaju menoru; u nekim od današnjih sinagoga pronaći ćete svjetiljku što simbolizira menoru koja se u davnim vremenima koristila u Svetom hramu.

Mezuza
Mezuza je svitak pergamenta koji sadrži tri izvatka iz Biblije od kojih je jedan molitva Shema Yisrael (Slušaj Izraele). Pergament se nalazi u torbici i pričvršćen je za desni dovratak na ulazu. Običaj je poljubiti mezuzu nakon ulaska i prije izlaska iz prostorije.

Galerija za žene
U židovskoj tradiciji muškarci i žene sjede odvojeno tijekom molitve i učenja Tore. U svijetu Židova možete pronaći mnogo raznih galerija za žene; neke imaju samo zavjesu kojom su žene odvojene od muškaraca, druge imaju dekorativne drvene pregrade a u mnogim sinagogama žene sjede iznad svetišta na balkonima koji se nalaze na drugom katu. Ovo odvajanje muškaraca i žena potječe iz tradicionalnih pravila skromnosti koja su dio opširnog i elaboriranog skupa pravila Židovskog zakona. Vjeruje se da osoba koja se obraća Bogu mora biti iskrena srca i čistih namjera te da je dom mjesto za sakupljanje, ali za vrijeme molitve osoba treba biti sama bez kušnji i odvlačenja pažnje.

Hebrejski
Hebrejski jezik ima 22 slova. To je jezik Biblije i židovske molitve ali i jezik moderne države Izrael. Stotinama se godina Hebrejski uglavnom koristio kao sveti jezik za molitvu i učenje Tore. Mladići su učili kako ga čitati i tu su vještinu koristili prilikom moljenja i učenja a žene su učile moliti na Hebrejskom. Hebrejska se slova koriste u ukrasnim simbolima u židovskim sinagogama. Riječi poput „Bog“, „duša, „Tora“ mogu se naći na ukrasima sinagoga. Torat Hashem temima meshivat nafesh –„Božja Tora je savršena, ona obnavlja dušu“. Ove su hebrejske riječi iz Psalma.(19:8) bile urezane u zagrebačkoj sinagogi iznad Svete arke.

Pjevač (Hazan)
Pjevač vodi molitvu. Tijekom posebnih prazničkih molitvi postoji određeno značenje posebnih melodija, koje se pjevaju, i glasa pjevača.

Rabini
Vođa Židovske zajednice. Rabin je vjerski autoritet, učitelj i duhovni savjetnik u zajednici. Rabin mora biti stručnjak za Židovski zakon koji je opsežan i kompliciran; rabin je ovlašten i da postavlja pravila za pitanja o halakhi (Židovski zakon) koja mu postavljaju članovi zajednice.

Zajednica (Kehilla)
Zajednica je odgoroi-na za sinagogu, groblje, pogrebna društva, dobrotvorna društva i mnoge druge javne institucije. Zajednica podržava i prati svoje članove od rođenja do smrti. Neke zajednice imaju rodilišta za židovske žene; mnoge imaju i dječje vrtiće i židovske škole za djecu. Usluge zajednice razvile su se tijekom godina pa zgrade zajednica često sadrže i plesne dvorane za blagdanske zabave, bar micve i druge tradicionalne proslave. Zajednice omogućuju Židovima da održavaju svoj jedinstveni identitet kao manjine koje ne žive u židovskoj državi.

Prilog broj 2

Snješka Hnežević, "Sinagoga - simbol sudbine zagrebačkih Židova"

Prilog broj 3

Ivo Goldstein, "Genocid protiv Židova u Nezavisnoj državi Hrvatskoj"